Mirovinski sustav kakvog poznajemo po principu generacijske solidarnosti nagriza inflacija u vrlo turbulentnoj i izazovnoj 2022. godini, kao i nestabilnost gospodarskog sustava. Sve se to odražava na naše mirovine – koje ćemo jednog dana primati ili ih primamo. Mirovine kakve su danas, vrlo izgledno neće biti takve i sutra – odnosno pitanje se postavlja – hoće li ih uopće biti?
»2008. zabilježen je prvi gubitak mirovinskih fondova. Mirovinski su fondovi, kada je prvi put bila velika recesija i financijska kriza 2008. izgubili 12%. Ove godine se gubitak kreće od 4%-5%« izračunao je Ante Žigman predsjednik Uprave HANFA-e.
Uz to, već je sada stanovništvo Republike Hrvatske u kontinuirano je padu zbog depopulacije te iseljavanja. Procjenjuje se da će nas za 10 godina biti još pola milijuna manje – što znači – višestruko manje i osoba koje će uplaćivati za mirovine i omogućavati svojim uplatama stabilnost mirovinskog sustava.
Hrvatska je koncem rujna 2022 godine imala 1.229 milijuna umirovljenika, a prema popisu stanovnika iz 2021. godine ima 3.899 milijun stanovnika.
Već i sami pogled na ove brojke dovoljan je dovesti do zaključka o neodrživosti stanja kakvo jeste kada su mirovine u pitanju posebice po principu međugeneracijske solidarnosti.
Osim toga procjenjuju monetarni stručnjaci – svakih trideset godina mijenja se valuta unutar jedne države – što za Hrvatsku znači i više od tri puta (nakon jugoslavenskog dinara, imali smo hrvatski dinar, zatim kunu, a od 01. 01. 2023. stiže nam i euro). Konverzacija valuta dodatno ljulja mirovinski sustav, a kada jednom krenemo izdvajati za mirovinu, mi niti ne znamo u kojoj valuti će nam ona biti isplaćena, kao i u kakvom sustav ćemo je dočekati.
Sva ta nestabilnost rezultira jednim od najizglednih rješenja – štednjom u zlatu.
Idejna pokretačica ovog inovativnog plana štednje u zlatu je Irena Linasi Rogač, CEO Tim Valores d.o.o. Ljubljana, i CEO Gold Valores d.o.o. Zagreb, stručnjakinja specijalizirana za savjetovanje u financijama i financijska ulaganja u plemenite metale
Investicije u zlatne poluge poznaju sve središnje banke u svijetu i ali i oni koji imaju mogućnost investiranja (tvrtke i pojedinci). Ako je investiranje u zlatne i srebrne poluge dobro za središnje banke, zašto ne bi bilo dobro za sve nas? No mnogi ljudi mogu izdvojiti maksimalno između 50€ do 500 € mjesečno. Mi imamo ugovore s najboljim svjetskim kovnicama zlata i osiguravamo našim klijentima za najjeftiniju kupovinu plemenitih metala koje drže u sefovima u Lihtenštajnu i preuzimaju kada uštede veći
broj zlatnih ili srebrnih pločica (ili poluga) te svoju štednju mogu preuzeti u metalu ili bilo kojoj drugoj svjetskoj valuti – pojašnjava Irena Linasi Rogač, stručnjakinja specijalizirana za savjetovanje u financijama i financijska ulaganja u plemenite metale.
Štednju (kao i mirovinu) u zlatu odlikuje u prvom redu:
- Otpornost na inflatorne učinke, negativna kretanja na financijskom tržištu
- Velika sigurnost pohrane štednje u zlatu, lakoća upravljanja štednim pologom i visoka razina revizije i pravne zaštite svih štediša
- Isključivo štednja u metalu (zlato ili srebro) – ne u vrijednosnim papirima ili nekom drugom nefizičnom obliku štednje
- Sigurnost u odnosu na sve ostale instrumente štednje od gubitka vrijednosti novca i pada kupovne moći
- Sigurnost spram promjena društvenih uređenja, valuta, monetarnih politika, globalnih zbivanja
- Laka utrživost u bilo kojoj valuti, u bilo koje vrijeme te s bilo kojeg mjesta u svijetu
- Polivalentna štednja za različite ciljeve, kako za mirovinu, tako i za kupnju nekretnine, vozila, školovanje djece, te bilo koji drugi zacrtani financijski cilj srednjoročne i dugoročne naravi
- Pristupačna štednja – jer su štedni ulozi koncipirani za štednju u zlatu vrijednosti već od 50 eura
Štednja u zlatu (ili srebru) velika je zaštita vrijednosti novca, posebice ako štedimo radi mirovine ili nekog drugog srednjoročnog ili dugoročnog cilja kojega želimo ostvariti.
Izniman učinak na naš život i kvalitetu našeg života ostavljaju uvjeti u kojima ili imamo dugove ili pak imamo financijsku rezervu (štednju). Stoga je važno kako i gdje čuvamo naš novac, jer na njega utječu svakodnevne promjene – na tržištu, u našim životima, u politici, gospodarstvu…. Mi se onoga što je oduvijek monetarna vrijednost i novac – a to su zlato i srebrno te posjedovanje vrijednosti naše mirovine u tim plemenitim metalima. Najbolje od svega što ušteđeno možemo koristi u bilo kojoj valuti – pojašnjava ova stručnjakinja za financijska ulaganja.
A sve je krenulo prije pet godina. Valores kompanija htjela je nešto napraviti za svoje zaposlenike, osigurati njihove mirovine, koje su postale »ugrožene« stalnim financijskim oscilacijama na tržištu.
Zlatni ključ napravili smo prvo za sebe, za naše obitelji, za naše djelatnike, a onda smo krenuli polako i na naše klijente. Lagano smo rasli i razvijali ovaj proizvod štednje u zlatu i srebru, a sada imamo jednu od svjetski najnaprednijih digitalnih platformi na kojoj su radili stručnjaci iz Švicarske, Lihtenštajna i Njemačke – opisuje Irena Linasi Rogač.
Najznačajnije je da proizvod štednje u plemenitim metalima »Zlatni ključ« nije nešto fiktivno, digitalno i neopipljivo nego je to štedni račun koji je uvijek dostupan sa svim depozitom svojim štedišama i to u fizičkom obliku.
Mi smo kompanija koja posluje isključivo s fizičkim plemenitim metalima i nemamo poslovne dozvole za trgovanje u bilo kojem drugom obliku. Klijent je sam i jedni vlasnik svojih metala i svog računa štednje u metalima. Naša kompanija samo posreduje u smislu asistencije pri kupnji, prodaji, pohrani, dostavi, a sve ostalo vodi i ima uvida sam klijent. Nemamo štednje naših klijenata u svojim poslovnim bilancama, da se bilo što dogodi s našom kompanijom, dalje nastavlja štednja po međunarodnom pravu, isključivo kao i do sada, u rukama klijenata, na koje naše poslovanje nema utjecaja na imovinu na bilo koji način – ističe Irena Linasi Rogač, CEO Tim Valores d.o.o. Ljubljana, i CEO Gold Valores d.o.o. Zagreb
